Glavnina literature:
Ecology of the planted aquarium - Walstad, Echinodorus Publishing 1999
Small Planted Tanks for Pet Shrimp - Walstad
Breeding Microrasbora sp. "Galaxy", by Michael Pham
Microrasbora sp. "Galaxy" under threat By: Corys R
The "Celestial pearl danio", a new genus and species of colourful minute cyprinid fish from Myanmar (Pisces: Cypriniformes). The Raffles Bulletin of Zoology, 2007 55(1): 131-140; Roberts, TR (2007)
"Aquatic Fungi: Decomposition of plant biomass and mycchorhizal associations" - Tom Barr
The Presence and Possible Ecological Significance of Mycorrhizae od the Submersed Macrophyte, Vallisnera americana - University of Maryland, March 1994
domaći i strani akvaristički forumi...
Dnevnik - 2. dan. 29.01.2011.
Stavljala sam podlogu u slojevima, kao napolitanku, i to ukoso.
Kuhana crnica u 1-2 cm sloju, zatim uz rub stakla i po njoj tanak sloj mješavine vrlo finog kvarcnog pijeska i Tetra Plant Complete supstrata (jer mi je on krupnije granulacije; miješam da zemlju ne ubetoniram pijeskom preslične granulacije), zatim 1 cm sloj kuhanog treseta, također zabarikadiranog mješavinom kao i zemlja, samo u malo debljem sloju. Finiširano je čistim slojem Tetra plant supstrata, zatim konačno šljunak koji je najkrupnije granulacije u cijeloj podlozi. Svaki od slojeva sam topila sa zacikliranom vodom preko fine šprice i pustila da malo sjedne nekoliko minuta. Na taj sam način htjela osigurati da dobre bakterije, gljivice, plijesni i mikroorganizmi (uglavnom profilaksa) zauzmu cijelu podlogu, kao i smanjivanje letenja mjehurića iz podloge na minimum čim hitnijim početkom stvaranja biofilma po slojevima. Zaciklirana voda je iz akvarija u kojem je meka voda (iskuhavana, hlađena i cijeđena od taloga).
U zemlju i treset nisam dodavala drobljene školjke za neutralizaciju pH jer želim kiseliju vodu koja odgovara microrasborama. Kod dodavanja ishlapljene vode tako ću moći stavljati odstajalu pipovaču narednih 6-12 mj.
Popincetirala™ sam eleocharis parvulus (i odoše mi leđa), složila tepih od mahovine u prednji plan, i popikala u stražnji dio lymnophilu sessifloru, rotalu, cryptocoryne nevilii, cryptocoryne petchii. Ispred kripte je valisnerija nana, sagitarija subulata a na piku jako imam 1-2 pelcerića pogostemona helferi kojeg tražim.. Između svog bilja je po nekoliko "dlaka" eleocharisa jer pokušavam dobiti izgled rjeđe šumice (više travice nego šumice) koja raste na velikim nadmorskim visinama uz naplavljena jezera (stanište microrasbora). Nisam ciljala na biotopno bilje.
Tepih od mahovine. Proučila sam na internetu prednosti i nedostatke mrežice te vezivanja. Odlučila sam se za rezuckanje mahovine na komadiće 1-50 mm i raspoređivanjem ravno na podlogu između graničnika. Za graničnike sam iskoristila dijelove plastične posude za sladoled. Mahovina bi se trebala povezati među sobom u mrežu i primiti za podlogu, pitanje je samo u kojem roku. Kasnijim šišanjem 1x mjesečno mislim postići i održavati željeni izgled, a za talog i vidljivu prljavštinu ne brinem- barem ne za sada.
U odvojenim posudama s granom i samo s tilom nema velikog pomaka. Mahovina se također samo priljubila uz jedinu dostupnu podlogu, no bez spajanja. Posude svaki dan 2-3 puta lagano promiješam žlicom jer mahovina bolje raste uz strujanje.
Eleocharis nisam htjela prvo uzgojiti emerzno na složenoj podlozi u akvariju iz straha da prevlažno tlo ne bi proizvelo cijanobakteriju koju mogu primjetiti tek kada nalijem vodu. Također mi je malo upitno prilagođavanje bilja na uvjete pod vodom iz takvog uzgoja. Ovako sam samo iskoristila niže temperature da mi se "najbitnija biljka" dobro ukorijeni u uvjetima koji joj odgovaraju (niska temperatura, bogata hranjiva podloga i sitnija granulacija). Cijanobakterija kozama i microrasborama nije strana u prirodi, no jednostavno mi nije oku ugodna.
Sve sam to preko vrećice (funkcionira mi bolje od tanjurića protiv uznemiravanja podloge jer vrećica pluta pri površini vode bolje razbijajući struju) zalila s još zaciklirane vode, ali ovaj put s ciklopama, vodenbuhama, ostracodama, planarijama, 4 minijaturna svrdlasta pužića, i jaja crvenog planorbisa. Nek' se množi živa hrana na sitnim trulim listićima i algicama, a svi odreda su i odlični čistači dna koji pomažu bakterijama pri obradi gnoja za biljke. Još mi samo živi tubifex fali da upotpunim kolekciju "žive akvarijske hrane u akvariju", a u vezi njih se premišljam jer prenose spore Myxobolusa cerebralisa kojeg ne želim ni sebi ni svojim ribicama... Ovo naseljavanje na podlogu potrebno je jer je unaprijed sterilizirana što inače nije praksa u Walstad metodi.
Nakon "oživljavanja" vode i podloge, nahranila sam prazan akvarij hranom za ribice (SAK), tako da bakterije imaju što jesti i koloniziraju sve raspoložive površine u najkraćem mogućem roku.
Citat Toma Barra: "Boiling the soil for a few minutes will oxidize the NH4 to NO3. Allowing damp soil to be spread thinly outside for few weeks(3) will allow the NH4 to be converted into NO3 by bacteria. Peat moss, ground peat, works well also. The other options are add lots of mulm instead and leonardite. Leonardite is great, it last a very long time, adds a slow release form of carbon, matches the gravel's color, sinks easily poses no issues if you disturb and uproot plants. You should always add fresh mulm to any new tank. Add some form of carbon as well, pre soaked/boiled soil, pre soaked peat, leonardite."
Vjerujem da su sljedeći principi primjenjivi i na akvakulturu.
http://www.
(...)
To feed up the numbers of fungi that is in your soil you need to add fungal foods such as dead leaf material, woody material, Fish hydrolysate (also a bacterial food), and N and other micronutrients. Wood, sawdust, bark, paper and cardboard can be used as well, but diversity is the key.
If activity is low, then bacterial foods need to be added to increase growth rates and improve numbers. A diversity of foods needs to be added, and thus molasses is a much better choice than white sugar. Fish hydrolysate (also a fungal food), and N and other micronutrients. Fruit juices can be used as well, but diversity is the key.
As again is important to add a good quality compost or compost tea or soil inoculate to keep your bacteria & fungi numbers up. All composts contain a good range of bacteria, fungi µ-organism. So it’s important to keep adding these products to your soil to build up bacteria & fungi numbers."
Izvadak iz dnevnika prije postavljanja podloge:
1. kuhana zemlja - odmah zasaditi vrbu s oblikovanim korijenjem i pustiti tako zemlju s 1 cm razine vode na miru nekoliko dana. Zašto vrba? Jednostavno jer mi je zgodnije imati živu granu od mrtve, pogotovo u otvorenom tanku, osim toga, očekujem vidljivo izbijanje korijenja vrbe koje bi trebalo imati i ukrasnu i biofiltersku funkciju odmah u samom početku, al' bum štucala da korijenja ima samo po dnu i krošnjica strši van (već sam ju zrihtala da tak raste- u tegli). Po mojim procjenama, trebalo bi i to srediti evenutalno muljanje vode. Kasnije stavljam sterilizirani treset za cvijeće (da zakiseli vodu i drži zemlju na mjestu), fini pijesak u vrlo tankom sloju i na kraju šljunak. Želim da ta vrba ostane bonsai, pa ću ju morati redovito obrezivati da mi ne zauzme cijeli tank s deblom. Walstad preporuča emerzno bilje za biofiltraciju jer troši najviše amonijaka. U prednjem planu stavit ću manje šljunka tako da mogu složiti tepih od mahovine. Nemam HC, bojim se da će prijelaz prema eleocharisu biti prevelik.... Moram kasnije smisliti kakav "prijelaz" ili "odvraćanje pozornosti" ak' će mi to predstavljati problem.. Ne bih tu malu litražu zatrpavala kamenjem i granjem, pogotovo jer ne znam kakva će me oprema zateći...
Ne brine me što sam kuhanjem pobila saprofite iz treseta i zemlje jer bih namakanjem samo ispirala zemlju od onoga što mi je u njoj dragocjenije. Podloga je dobro natopljena već zacikliranom vodom iz akvarija u kojem sam baš presađivala grmiće a i u svakom akvariju ima gljivica nakon određenog vremena jer većina bilja bez njih uostalom i propada. Osim toga posađene biljčice će u novom malom akvariju uspješno uspostaviti mikorizaciju jer nisu natapane u hipermanganu, pogotovo ne korijen koji bi u otopini propao. Nadam se samo da s korijenjem neću useliti sićušna jajašca nepoželjne vrste puža jer mi se anentoma helena ne uklapa u ovaj koncept. Bojim se da mi koze ne jede i ukopava se u podlogu. Svrdlasti će biti iz istog razloga žrtvovani botijama u drugom akvariju čim narastu preko pola centimetra da mi ipak previše ne uznemiravaju šljunak, a s njim i bilje. Filtriranje nano akvarija je inače problem, pa bih s Walstad tehnikom trebala izbjeći nepotrebnu opremu, trošenje struje i veliku ovisnost malog ekosustava o mojim intervencijama. Također ne moram paziti na kiselost vode s kojom računam jer će se sve samo za sebe pobrinuti. Na kojekakvim forumima preporučljivo je u prvim mjesecima noću staviti zračni kamen zbog toga što će noću bilje ribama trošiti kisik više no što ga danju može proizvesti (jer je biljna masa mala i labilna). Računam na nabavku neprimjetnog minijaturnog filtera koji mi treba samo radi strujanja i mreškanja površine. Razmišljam i o postavljanju neiskorištenog ventilatora za računalo za mreškanje površine, umjesto filtera u akvariju.
Ovih nekoliko dana akvarij dobiva samo svjetlost s prozora- u ovim zimskim mjesecima temperatura je niža i fotoperiod je kratak + staklo filtrira puno UV zračenja- morat ću tu i tamo prozor držati otvorenim. Ne očekujem vidljivi rast bilja nego samo fiksiranje za podlogu, puštanje gljivica po podlozi iz korijenja biljaka (onih oku nevidljivih što čuvaju biljci korijen) i koćenje žive hrane te kontroliranje pojave algi: akvarij je punjen samo do polovine tako da bilje dobije više šanse (u manjoj zapremini vode, ista biljna masa je naravno veća). Nikakva oprema još nije priključena. Na prozoru je noću 16 C a danju 20-21C. Stavila sam trećinu šake riccie da formira oblačić i troši hranu mogućim algama, i nekoliko pistia da imam bar jednu biljku koja tamo trenutno pohvalno izgleda. Kasnije sam primjetila da su se u korijenju pistie prošvercale dvije male bebe koze. Neka im je. Ne mogu ih sada loviti ni da imam toliko malu i finu mrežicu jer bi mi svo bilje dobilo kriiiilaaaaa. Na niskoj temperaturi svi su ciklusi puno sporiji tako da velikoga napretka neće biti.
3. dan. Captain's log 30012011
Mlade dvije kozice su još uvijek žive. Izgleda da im uopće ne smeta niža temperatura.
Vidim kroz staklo da su se pojavili sitni mjehurići u podlozi, na podlozi i po bilju. Bilje "diše" i brzinsko cikliranje je pri kraju (da zemlja i treset nisu uopće prokuhani cikliranje bi bilo navodno odmah gotovo, no ostatak podloge NIJE cikliran ukoliko nije natopljen cikliranom vodom). Želim pustiti biljčice na miru dok se ne razvije tepih od mahovine i ne uvjerim se da je korjenov sustav "pravih biljaka" proradio kako treba. Dok god nešto leti s podloge kad zamahnem štapićem u vodi, akvarij ne mičem s prozora. Bilju treba vremena da se prilagodi i razraste. Taman će se u jednoj posudi za to vrijeme uhvatiti mahovina za grančicu koju možda kasnije stavim u akvarij, kao i za til. Imam ideju da dio pozadine prekrijem mahovinom na tilu u nepravilnom obliku, čim prirodnijem. Bilo bi zgodno kada bi to samo visilo sa stražnjeg stakla na nekoliko niti flaksa. Dobro učvršćeni zid od mahovine od ruba do ruba stakla mi se ne čini kao dobra ideja jer ribice, kozice i puževi mogu zapeti iza. Klasični zid nikada ne može biti savršeno "propusno-nepropustan" za njih. Ne želim im raditi smrtne stupice u akvariju. Bit će strašno AKO stavim i uključim filter prerano. To mi ne treba. Kod pincetiranja eleocharisa došlo mi je više puta da akvarij šutnem nogom i uzmem HC i piknem ga na svakih 5 cm i pustim da raste. Imala sam ideju da umjesto sagitarije posadim pogostemon helferi, no previše me podsjeća na kelj... Blyxa japonica bi se bolje uklopila. :)
5. dan 1. veljače 2011.
Akvarij je premješten pod umjetnu rasvjetu, na nekoliko stupnjeva toplije mjesto (danju 20-22C, noću 18-19C).
Dodala sam 4 dcl odstajale vode u akvarij s kapi FFM-a. Ne želim da voda bude premekana (zbog iskuhavanja i cijeđenja od taloga, uz treset koji se nalazi u podlozi, i granu s mahovinom koju ću kasnije staviti). Koze su još uvijek živahne. Ruju mi po tepihu od mahovine i vise na ricciji.
Mahovina na tepihu se lijepo slegla no još se ne spaja s podlogom. Primjetila sam samo da se neznatno počela povezivati sama sa sobom. Mahovina na kamenu (buduće brdašce) se digla i počela rasti u zrak.
Lymnophila i rotala su se u potpunosti ispravile, kriptica je pustila novi listić a ima naznaka da se eleocharis malo zazelenio. Jučer sam dodala sloj finog pijeska (natopljenog vodom iz istog akvarija da odmah tone) i rasporedila ga žlicom u debljini pola cm preko sitnog šljunka samo na području gdje bi trebao rasti. Činilo mi se da sam ga plitko popikala pa mi se ovo činilo kao najzgodnije rješenje. Bojala sam se da ne počne puštati bočne izdanke u zrak. Ne da mi se to sve rezati škaricama i popikavati u podlogu stalno. Bolje spriječiti mogući problem na početku.
Hemianthus je postao bljeđi i prozirniji. Bojim se da ne propadne. Trebale bi mu odgovarati niže temperature no možda ne dobiva dovoljno prozorskog svjetla zbog mutne mliječne vode i rotale.
Voda se stražno zamutila (zabijelila) danas. Izgleda da ima nekog cvjetanja bakterija. Pojavio se i masni proteinski sloj na površini vode. Dio sam uklonila papirnatom maramicom. Ubacila sam kozicama nekoliko listića Sera Vipana i uklonila stare korijene koja je pistia odbacila. Kora vrbe se zazelenila pod vodom i drvo se učvrstilo jače za podlogu. Štapićem sam razmutila talog koji se nakupio po bilju da može disati.
7. dan 3. veljače
Terorist u akvariju
Alelopatija?
Čitam poglavlje o alelopatiji (D. Walstad, Ecology of a Planted Aquarium). Ima vrlo poučnih dokaza, grafova i istraživanja koji idu alelopatiji u prilog. Dapače, ona je jača kod vodenih nego kod kopnenih biljaka, a naš seljak svejedno ne sadi poriluk kraj luka, graha i graška.. Nitko normalan ništa neće saditi oko oraha.
Dokazano je da više vrsta eleocharisa truje konkurenciju "kemijskim oružjem" (dijelom istraživanja nije bio moj parvulus, no ostale vrste nisu isključene). HM i valisnerija nana mi se "tope" pred očima. Mahovina i lymnophila pokazuju očit napredak, a rotala i sagitarija subulata stagniraju. Kripta parva je navukla pa izgubila fuzz algu (ima još prašine po algi pa je vidljiva).
Tamo gdje javanska mahovina raste, nema infuzorija....
Valisnerija i sagitarija se ne podnose. Eleocharis voli samo sebe.
Zloća eleocharis se zazelenio. Čak vidim da je pustio korjenčiće duljine 2-3 cm uz staklo. Grrrr....
Aktivirala sam filter da pokupi mehaničke nečistoće da bilje dobije više svjetla, preko mahovine sam pobacala malo šljunka da se ne bi odizala i uletjela u filter dok se ne pospaja (trik je upalio). Voda se razbistrila u roku od 2 sata. Strujanje vode trebalo bi smanjiti utjecaj alelopatije. Ne mislim koristiti aktivni ugljen za njeno smanjenje jer mislim da nije neophodan. Bolje je vrstu koja se ne može izboriti za sebe zamijeniti "jačom".
Vidjet ću još što ću. Na mjesto HM-a, mogla bi uletjeti marsilea hirsuta- ako ju nađem.
Ne vjerujem da bi se alelokemikalije mogle toliko akumulirati u vodi da ubiju ne-biljne organizme.
Zaboravila sam spomenuti - koze su još žive. :)
8. dan, 4.veljače
Prebacila sam dio kozica svih generacija iz kozičnjaka s jednim većim crvenim planorbisom u akvarij s dijelom njihove vode jer i tamo ima vodenbuha, ciklopa, planarije i ostracode. U kozičnjaku također nema grijača pa su temperature identične. Na kraju dana je bilje primjetno dobilo boju, posebice rotala i nekoliko izdanaka HM-a. Posadila sam male mlade izdanke bacope monnieri i hydrocotyle verticillata. Možda dodam još koji mladi izdanak za nekoliko dana ovisno o tome kako će se ovi ponašati. Htjela bih dodati i Eriocaulon type II radi biljne raznolikosti. Mislim da bi okrugloj hydrocotili, bacopi i lisimahini dao lijep kontrast svojim oštri listovima i "produljio" oštrinu eleocharisa.
Na vrbi se na dijelu stare kore pojavila vodena plijesan što je vrlo dobar znak. Ekosustav sve brže reagira.
Ulovila sam nedominantnu ženku microrasbore s jasnim okruglijim trbušćićem i crnom točkom ispod repa i nedominantnog mužjaka koji je stalno bio potlačivan u 40 L i stavila ih na višesatno "kondiociniranje" u veliku plastičnu čašu da im postepeno padne temperatura vode bliže onoj u eksperimentalnom akvariju. Nisam htjela da ostatak jata ostane bez svojih vođa, a netko ipak mora osvojiti novi teritorij. Nahranjeni su masnim mikrocrvima prije preseljenja u novi stan.
Mužjak je nekoliko sati bio jako zbunjen i blijed: stisnuo je perajice i držao se dna i mahovine dok je ženka odmah počela dominirati cijelim akvarijem. Kasnije se opustio i i sam počeo plivati uokolo, bježeći od ženke... Valjda će mu trebati nekoliko dana da shvati da je sada JEDINI mužjak u akvariju.
10. dan, 6. veljače
Dodano je još 4 Melanoides tuberculatus i 3 Tarebia granifera svrdlastih puževa. Par mirorasbora je danas smireniji. Čini se da su zauzeli svoj novi teritorij. Mužjak je raširio peraju u punom sjaju i popunio mu se konkavni trbuščić. Nema ozbiljnih naznaka snubljenja.
18. dan, 14. veljače
Dodano je još 7 Danio margaritatusa, 10ak kozica svih generacija, te upaljen Aquaelov minijaturni filter i namješten da mreška površinu. Bilje je zelenije.
25. dan, 21.veljače
Eleocharis je duplo gušći, kao i lymnophila sessiflora. Lymnophila je od 2 komada po nekoliko cm izrasla u 8 odvojenih kom nakon 3 šišanja. Komadići mahovine su se vrlo slabo pospajali u tepih za podlogu jer su kozice stalno rovarile po njoj.Sada su svezani za komadiće kokosa (neki su i malo "začinjeni" ricciom). Dodala sam jedan kamenčić s čistom ricciom (povezana je bijelim tilom) i lozinu grančicu umotanu u tanak sloj mahovine, prelomljenu u 2 dijela.
Nedostaju još 2-3 vrlo tanke grančice i krhotine ljuske kokosa...
Još važem bih li nabavljala HC (za sićušan dio tepiha ispred kamena s mahovinom) i marsileu za mjesto ispod grane da spriječi širenje eleocharisa i sakrivanje grane, a i da osjenča to područje). Iza vrbe bi bilo dobro staviti i gustu lymnophilu aquaticu u kut.
Prošlo je mjesec dana, a eto.. Puno buke ni zašto.
Nema komentara:
Objavi komentar